MIROLJUBIVOST, SAMOOVLADANOST, STROGOST, ČISTOĆA, TRPELJIVOST, POŠTENJE,
MUDROST, ZNANJE I RELIGIOZNOST SU ODLIKE S KOJIMA DJELUJU BRĀHMAṆE
[BHAGAVAD-GĪTĀ 18.42]
U BRĀHMAṆSKOM KARAKTERU NEMA MJESTA ZA POSJEDOVANJE ZEMLJE I VLADANJE
GRAĐANIMA; TO SU DUŽNOSTI KṢATRIYE
ŽELJA ZA PRIKUPLJANJEM STVARI RADI ZADOVOLJAVANJA SVOJIH ČULA JE SAMO
NEZNANJE, KOJE SE MOŽE OPAZITI PO SVOM ODSUSTVU IZ SRCA BRĀHMAṆE ILI VAIṢṆAVE
BHAKTA NE TREBA BITI KAO VAṆIK, ILI TRGOVAC, KOJI DAJE NEŠTO U ZAMJENU
ZA DOBIT. ONAJ KO POSTANE BHAKTA RADI NEKE MATERIJALNE DOBITI NIJE ČISTI BHAKTA
S JEDNE STRANE, KṢATRIYE IMAJU SKLONOST KA VLADANJU, ALI S DRUGE
STRANE, VEOMA SU VELIKODUŠNI U DAVANJU MILOSTINJE
JEDNA OD OSOBINA KṢATRIYE JE MILOSRDNOST. KṢATRIYA ILI VLADAR
PRIKUPLJA POREZ OD GRAĐANA NE ZATO DA BI ZADOVOLJIO SVOJA ČULA, VEĆ DA BI DAO
MILOSTINJU U POGODNIM PRILIKAMA.
KOMENTAR: Radi kontinuiteta praćenja teme, preporučljivo je pročitati i
predhodne nastavke objavljene na:
PART 1: http://unlimited.blogger.ba/
PART 2: http://unlimited.blogger.ba/
STIH 5
te tu brāhmaṇa-devasya
vātsalyaḿ vīkṣya saḿstutam
prītāḥ klinna-dhiyas tasmai
pratyarpyedaḿ babhāṣire
Svi brāhmane, koji su učestvovali u raznim djelatnostima žrtvovanja
bili su veoma zadovoljni sa Gospodinom Rāmacandrom, koji je bio veoma privržen
i naklonjen brāhmaṇama. Tako su Mu, ganutog srca, vratili sve što su primili
od Njega i rekli slijedeće.
SMISAO: U prethodnom poglavlju je bilo rečeno da su prajā --
građani, strogo slijedili sistem varṇāśrama-dharme. Brāhmaṇe su djelovali baš
kao brāhmaṇe, kṣatriye baš kao kṣatriye itd. Stoga, kada je Gospodin
Rāmacandra sve dao u milostinju brāhmaṇama,
brāhmaṇe su kao kvalificirani brāhmaṇe mudro zaključili da brāhmaṇe nisu
stvoreni za to da posjeduju imovinu da bi iz nje izvlačili dobit. U
Bhagavad-gīti (18.42) je dat opis
brāhmaṇe:
śamo damas tapaḥ śaucaḿ
kṣāntir ārjavam eva ca
jñānaḿ vijñānam āstikyaḿ
brahma-karma svabhāvajam
Miroljubivost, samoovladanost, strogost, čistoća, trpeljivost, poštenje,
mudrost, znanje i religioznost su odlike s kojima djeluju brāhmaṇe.
U brāhmaṇskom karakteru nema
mjesta za posjedovanje zemlje i vladanje građanima; to su dužnosti kṣatriye.
Stoga su brāhmaṇe, iako nisu odbili poklon Gospodin Rāmacandre, sve vratili
kralju. Brāhmaṇe su bili toliko zadovoljni sa privrženošću Gospodina
Rāmacandre prema njima, da su se njihova srca rastopila. Vidjeli su da je
Gospodin Rāmacandra, pored toga što je bio Svevišnja Božanska Osoba, bio
potpuno kvalificiran kao kṣatriya i imao primjeran karakter. Jedna od osobina
kṣatriye je milosrdnost. Kṣatriya ili vladar prikuplja porez od građana ne
zato da bi zadovoljio svoja čula, već da bi dao milostinju u pogodnim
prilikama. Dānam īśvara-bhāvaḥ. S jedne strane, kṣatriye imaju sklonost ka
vladanju, ali su s druge strane veoma velikodušni u davanju milostinje. Kada je
Mahārāja Yudhiṣṭhira davao milostinju, zamolio je Karṇu da je razdijeli.
Karṇa je bio poznat kao Dātā Karṇa. Riječ dātā se odnosi na onog ko veoma velikodušno daje
milostinju. Kraljevi su uvijek čuvali veliku količinu žitarica u skladištu i
kad god je vladala nestašica, davali su žitarice u milostinju. Dužnost
kṣatriye je da dijeli milostinju, a dužnost brāhmaṇe je da prima tu
milostinju, ali ne više nego što mu je potrebno da održi tijelo i dušu zajedno.
Stoga, kada je Gospodin Rāmacandra dao toliko mnogo zemlje brāhmaṇama, oni su
Mu to bez pohlepe vratili.
STIH 6
aprattaḿ nas tvayā kiḿ nu
bhagavan bhuvaneśvara
yan no 'ntar-hṛdayaḿ viśya
tamo haḿsi sva-rociṣā
O Gospodine, Ti si gospodar čitavog univerzuma. Šta nam sve nisi dao?
Ušao si u naša srca i Svojim sjajem raspršio tamu neznanja. To je najveći dar.
Nisu nam potrebni materijalni prilozi.
SMISAO: Kada je Svevišnja Božanska Osoba ponudio blagoslov Dhruva
Mahārāji, on je odgovorio: ,,O Gospodine moj, potpuno sam zadovoljan. Ne treba
mi nikakav materijalni blagoslov." Slično tome, kada je Gospodin
Nṛsiḿhadeva, ponudio blagoslov Prahlāda Mahārāji, on je također odbio da ga
prihvati i umjesto toga je izjavio da bhakta ne treba biti kao vaṇik, ili
trgovac, koji daje nešto u zamjenu za dobit. Onaj ko postane bhakta radi neke
materijalne dobiti nije čisti bhakta. Svevišnja Božanska Osoba uvijek u srcu
prosvjetljava brāhmane [sarvasya cāhaḿ hṛdi sanniviṣṭo mattaḥ smṛtir
jñānam apohanaḿ ca (Bg. 15.15)]. Pošto
ih uvijek vodi Svevišnja Božanska Osoba, brāhmaṇe i vaiṣṇave nisu pohlepni
za materijalnim bogatstvom. Posjeduju samo ono što im je aspolutno neophodno,
ali ne žele veliko kraljevstvo. To je Svojim primjerom pokazao Vāmanadeva..
Djelujući kao brahmacārī, Gospodin Vāmanadeva je želio samo tri koraka zemlje.
Želja za prikupljanjem stvari radi zadovoljavanja svojih čula je samo neznanje,
koje se može opaziti po svom odsustvu iz srca brāhmaṇe ili vaiṣṇave.
STIH 7
namo brahmaṇya-devāya
rāmāyākuṇṭha-medhase
uttamaśloka-dhuryāya
nyasta-daṇḍārpitāńghraye
O Gospodine, Ti si Svevišnja Božanska Osoba, koja je prihvatila
brāhmaṇe, kao Svoje obožavano božanstvo. Tvoje znanje i sjećanje nikada ne
uznemirava tjeskoba. Ti si najslavnija osoba na ovom svijetu, a Tvoja lotosova
stopala obožavaju mudraci, koji ne podliježu kažnjavanju. O Gospodine
Rāmacandra, odajemo Ti naše ponizno poštovanje.
Canto 9: Liberation Chapter
11: Lord Rāmacandra Rules the World
Bhaktivedanta VedaBase: Śrīmad Bhāgavatam 9.11.5-7
Buy Online Copyright © The Bhaktivedanta Book Trust International, Inc.
His Divine Grace A. C. Bhaktivedanta Swāmī Śrīla Prabhupāda, Founder
Ācārya of the International Society for Krishna Consciousness
LORD RĀMACANDRA RULES THE WORLD -- GOSPODIN RĀMACANDRA
VLADA SVIJETOM
Nema komentara:
Objavi komentar